A. L. Breguet autor je brojnih izuma poput uređaja za apsorbiranje udaraca ili Breguetove spirale, ali najznačajniji njegov izum je rotirajući zaprečni sklop ili tourbillon koji je patentirao 1801. godine i kojim se kompenziraju pogreške u točnosti sata uzrokovane promjenom njegova položaja.
Jedan od faktora koji utječu na točnost osobnih satova jest gravitacija. Kod kućnih satova navedeni problem gotovo da nije prisutan budući da sat u pravilu stoji uvijek u istom položaju, tako da je njihalo koje regulira njihovu točnost moguće trajno podesiti. Drugačije je s džepnim ili ručnim satovima koji prilikom nošenja dolaze u različite pozicije, čime se umanjuje njihova preciznost.
Rješavanju tog problema posvetio se Abraham-Louis Breguet (1747.-1823.), najslavniji urar, matematičar i izumitelj na području urarstva u Francuskoj. Rođen u švicarskom Neuchâtelu, već sa 15 godina odlazi u Pariz gdje se školuje kod poznatih francuskih urara Ferdinanda Berthouda i Jean-Antoinea Lépinea, dok na Collège Mazarin studira matematiku. Godine 1775. osniva vlastiti urarski obrt sa sinom svoga učitelja Xavierom Gideom koji mu je partner do 1791. Radi za pripadnike visokog društva i kraljevske obitelji – Luja XVI. i njegovu suprugu Mariju Antoinettu, ruskog cara Aleksandra I., španjolske i nizozemske kraljeve te mnoge druge uglednike.
Iako je nedvosmisleno podupirao Francusku revoluciju, zbog svojih se veza s višim klasama osjetio ugroženim pa 1792. odlazi u rodnu Švicarsku gdje radi prvenstveno za engleski i ruski dvor. Premda je njegova pariška imovina konfiscirana, 1795. se uz podršku Komisije za umjetnost i manufakturu vraća u francusku prijestolnicu i ponovo uspostavlja radionicu koja mu je ustupljena bez naknade na razdoblje od 15 godina. Izrađuje većinom skupocjene satove i zapošljava oko 100 radnika. Postaje službeni urar Francuske kraljevske mornarice i član Legije časti. Umire iznenada u rujnu 1823.
Brojni izumi
Urar i znanstvenik, A. L. Breguet autor je brojnih izuma, između ostaloga mehanizma sa dva bubnjića s pogonskom oprugom kako bi se omogućila konstantna pogonska energija (1780.), uređaja za apsorbiranje udaraca, tzv. pare-chutea, kojim se štiti nemirnica (1790.), plosnate spirale nemirnice s posebno oblikovanim završnim zavojem koja je i danas u upotrebi, poznate kao Breguetova spirala (1795./96.), te rotirajućeg zaprečnog sklopa – tourbillona koji je patentirao 1801. Njegovim imenom nazivaju se i kazaljke koje je u pravilu koristio na svojim satovima; dizajnirane oko 1783., izrađene su od bruniranog čelika, a pri vrhu imaju perforirani kružić.
Vjerojatno najznačajniji Breguetov izum je tourbillon kojim se kompenziraju pogreške u točnosti sata uzrokovane promjenom njegova položaja. Pri normalnom korištenju džepni sat se nalazio u jednoj od pet pozicija: karičicom prema gore, karičicom prema desno, karičicom prema lijevo, licem gore, licem dolje; u opservatorijskim testiranjima točnost džepnog sata određuje se u svakome od navedenih položaja.
U prva tri slučaja težina nemirnice počiva na stranicama vrška njezine osovine koji se nalazi u rubinu, a u druga dva na samom vršku osovine unutar poklopnog rubina. Trenje je u prvom slučaju veće nego u drugom te ga majstori podešivači često moraju ujednačavati izravnavanjem vrhova osovina kako bi povećali trenje kada je sat u položaju licem prema gore ili dolje.
Ulomak teksta iz 9. broja časopisa Satovi i nakit