Prvi ručni sat s digitalnim pokazivanjem vremena pripisuje se Audemars Piguetu koji je 1921. lansirao takav model koji je pokretao mehanizam kalibra HPVM10
Piše Vesna Lovrić Plantić
Kad se spomene izraz digitalni sat, većina odmah pomisli na elektronske modele koje pokreće baterija, kao oscilator koriste kristal kvarca, a točno vrijeme se očitava na LED, odnosno LCD displeju. Međutim, striktna definicija digitalnog sata je da “pokazuje točno vrijeme brojevima, a ne pomoću brojčanika i kazaljki”. To u suštini znači da počeci izrade ovih satova sežu duboko u 19. stoljeće.
Početak u devetnaestom stoljeću
Ako bismo pak temu proširili i na kućne satove, mogli bismo govoriti i o onima kod kojih se ne pomjeraju kazaljke, nego brojčanik. Takvi su, na primjer, revolving-band clocks, tj. satovi s ramom koji se okreće. Riječ je o satovima na kojima se točno vrijeme iščitava na prstenu s brojčanim oznakama, koji se okreće u odnosu na fiksni marker.
Porijeklo tih mjerača vremena bi trebalo tražiti u gotičkim satovima s pokretnim brojčanikom koji su isto imali fiksni pokazivač, a prvi put su se koristili na satovima-kuglama u 16. veku. To su bili satovi koji su se počeli izrađivati sredinom 17. st, a njihov mehanizam s nemirnicom kao oscilatorom smješten je u metalnu kuglu na kojoj je bio brojčani vijenac koji se rotirao, dok je indikator bio fiksan.
Zanimljivo je da je mehanizam pokretala težina samog sata, budući da je bio obješen za uže namotano oko bubnja koji se nalazio u unutarašnjem dijelu; kako je vrijeme proticalo, sat se sve više spuštao. Kako bi se ponovo navio, sat se podizao do vrha užeta, a opruga koja pokreće bubanj namotala bi uže.
Isti princip imaju i satovi s brojčanikom bez kazaljki. Riječ je o modelima kod kojih se brojčanik okreće horizontalno (obično ima dva nezavisna kruga, odnosno vijenca, s oznakama sati, odnosno minuta). Ti satovi, rijetki u epohi Luja XV, u doba klasicizma su se izrađivali u većem broju. S obzirom na tip brojčanika, njihova funkcija nije bila precizno pokazivanje vremena, nego prvenstveno dekorativna. Obično su kućišta stajala na visokim postamentima u obliku stuba ili kocke, a imala su formu urne ili kugle.
Dakle, kućne satove s pokretnim brojčanikom, bez kazaljki, nalazimo još u 16. stoljeću.
Pročitajte više u novom broju časopisa Satovi i nakit
