Stranica Sat na Ruci postala je sinonim za ljubitelje satova na Balkanu. Njezin osnivač, Strahinja Đorić, uspio je spojiti strast prema tehnici, dizajnu i preciznosti te stvoriti jedinstven digitalni prostor posvećen svijetu satova. Od osnivanja 2020. godine, ova platforma kontinuirano raste, okupljajući zaljubljenike u satove iz cijele regije i šire. Razgovarali smo sa Đorićem o njegovim počecima, trendovima u industriji satova i izazovima s kojima se susreće kao influencer i edukator.
-Bližim se 30. godini. Stranicu “Sat na Ruci” počeo sam 2020. godine, godinu dana nakon završetka Saobraćajnog fakulteta. Po struci sam inženjer saobraćaja i nemam veze sa satovima, no ta inženjerska krv i ljubav prema tehnici i tehnologiji nekako se poklopila sa satovima jer mehanički satovi jesu inženjerstvo i svojevrsna nauka. Ozbiljnija ljubav prema satovima rodila se od 2015. do 2019., za vrijeme mog studiranja, gdje sam slobodno vrijeme koristio za istraživanje te tematike. No tada sam naišao na problem dostupnosti materijala o satovima na srpskom jeziku. Osim časopisa Satovi i nakit, nije bilo dovoljno sadržaja. Tada sam zaključio da pisanog, štampanog medija ne nedostaje, no da fali digitalni medij. To svi konzumiramo, a to su Instagram, YouTube i slični mediji. Tako sam prije COVID-a, počeo s YouTube videima gdje sam obrađivao tematiku; tko je što nosio – od sportaša do političara, te su ti videi postali viralni.
Publika i regionalni trendovi
-Tvoji pratitelji su uglavnom iz EX-YU područja, zar ne?
-Evo, baš sam gledao neki dan. Iz Srbije nas prati 42 % ljudi, iz Hrvatske 17 %, iz BiH 10 %, a ostatak je iz ostalih EX-YU zemalja te iz zemalja u kojima ima puno naših ljudi, poput Njemačke, Švicarske, Austrije i slično.
-Smatraš li da trendovi u svijetu satova odgovaraju potrebama i potražnji kupaca iz naše regije? Primjerice, trend manjih kućišta.
-Mislim da da. I sam znaš da je 2000-ih bio trend velikih satova, te su se tada kupovali Invicta, Breitling i ostali. No, komunicirajući sa svojim pratiteljima, vidim da se taj trend mijenja te su i kupci iz regije prigrlili nova strujanja. Primjerice, Omega je sada napravila Speedmaster Pilot koji ima kućište od 40 mm. Vjerujem da je Omega to napravila jer osluškuje publiku. Nadam se da je to neka vrsta ustupka publici, no istovremeno zadržavajući svoj identitet. Smatram da se ipak veliki svjetski brendovi ne prilagođavaju balkanskom tržištu, međutim, prilagođavajući se azijskom tržištu, dobili smo primjerice manja kućišta koja možda inače ne bismo dobili.
–Slažem se. Ja sam u svojim početcima u urarskom svijetu imao problema pronaći idealan model za sebe jer imam malo manje zapešće. A sada su satovi koji mi odgovaraju, od 40/41 mm, standard.
-Smatram da je veliku ulogu u mijenjanju tog trenda imao Instagram. U zadnjih 5 godina mnogo je “hypeova” došlo preko Instagrama, od bitcoina do ostalih trendova, gdje su ljudi masovnim objavljivanjem neke teme promijenili njezinu putanju. Tako je došlo i do korekcije javnog mnijenja oko veličine sata na zapešću. S vremenom je ljudima došlo do glave da je degutantno imati veliki sat na malom zapešću.
Edukacija i uobičajene zablude
-Budući da dosta radiš na edukaciji, zanima me koje su najčešće zablude na koje si naišao u interakciji sa svojim pratiteljima.
-Hvala što si spomenuo edukaciju. To je u zadnje vrijeme najbitniji aspekt mog posla. U početku je to više bila zabava, a sada je edukacija ono što me pokreće u svakodnevnom radu. Mislim da je najzanimljivija dilema to nosi li se sat na lijevoj ili na desnoj ruci, odnosno zabluda da postoji pravilo da se sat nosi samo na lijevoj ruci. Volim pričati o tome da je to stvar izbora. Ima ljudi koji vole i jedno i drugo, pa čak i onih koji nose sat na obje ruke. Velike su zablude oko dodatnih funkcija. Ne pričam tu o stručnjacima, ali kada sam ušao u ovo, shvatio sam da veliki dio ljudi ne zna ništa o funkcijama sata koji posjeduju. Primjerice, neki su posjedovali Rolex GMT Master, a nisu znali čemu uopće služi dodatna kazaljka. Ima mnogo problema i danas, primjerice kada novi ljudi uđu u svijet satova pa ne znaju što je kronograf. Tako pale kronograf centralnu kazaljku misleći da je to sekundarka koja pokreće sat, a nije jer postoji mala sekundarka. To su neke početničke zablude kroz koje smo svi prošli.
–Naravno, pa i u mojim počecima kada sam prvi put na Watches and Wonders vidio ljude sa dva sata, pomislio sam da su pretjerali, a tek poslije sam shvatio da sam ja u krivu.
-Pa da. Ja osobno nosim dva sata isključivo u svrhu promocije. Kada sam bio kod Petraka u Podcast Incubatoru, ponio sam Speedmaster i Tissot PRX. Kada sam bio u Ženevi, sjedio sam pored jednog Poljaka koji vodi portal CH24PL. Objasnio mi je svoju logiku: na lijevoj ruci nosi sat koji odgovara prilici u kojoj se nalazi, a na desnoj sat koji promovira. Taj sat bio je neki poljski mikrobrend sličan Balticu, i promovirao mi je taj mikrobrend tijekom razgovora.
Novi modeli koji su nas oduševili u 2024.
–Kada smo već kod prošlog Watches and Wondersa, postoji li neki model koji bi istaknuo kao vrhunac i neki koji smatraš promašajem?
-Što se tiče sajma, bio sam prošle godine prvi put s ekipom i imali smo različita mišljenja. Meni je Datograph od A. Lange & Söhnea bio veliko iznenađenje s luminiscentnim brojčanikom – to je fantastičan sat. Imali smo priliku vidjeti i mehanizam koji ima oko 400 komponenti. Sat koji je na mene ostavio najgori dojam je, vjerovali ili ne, Tudor Black Bay GMT novi, koji nažalost ne izgleda isto u izlogu i na ruci. U izlogu izgleda dobro samo zbog svjetla. Zapravo, ne dobiješ adekvatnu sliku tog sata.
–A kakav je tvoj dojam o zlatno-plavom Rolex Deepsea, koji je izazvao različita i snažna mišljenja u zajednici?
-Zanimljiv sat s lijepom kombinacijom boja, ali meni je to malo previše sa 44 mm u zlatu. Ima i ovaj Offshore Brick od Audemars Pigueta, koji je nevjerojatan – težak 500 grama. To se ne može nositi na ruci, sat od pola kile je jednostavno neupotrebljiv. Smatram da će Rolex ove godine napraviti veliki “boom” u odnosu na ovu godinu koja je bila prilično slaba. Mislim da će povući GMT-Master Pepsi iz proizvodnje, možda i Batmana, i predstaviti nešto potpuno novo.
–Moj osobni favorit Rolexa u 2024. godini je 1908. Kakvo je tvoje mišljenje o tom modelu?
-Taj model je doista drukčiji. Rolexov fokus je na sportskim satovima, a i ovi elegantniji modeli često imaju sportski karakter. Međutim, 1908 je nešto sasvim drugačije i osvježenje u njihovoj ponudi.
Što nam budućnost donosi
–Koja je, po tvome mišljenju, budućnost luksuznih satova? Hoće li ih pametni satovi poput Garmina i Apple Watcha izgurati, ili će uvijek biti mjesta za vrhunske mehanizme koji su ponekad preskupi?
-Smatram da će ta dva svijeta nastaviti ići svojim putovima i rasti. Pametni satovi ovise o tehnologiji, koja se razvija puno brže od mehanike. Međutim, baš zbog toga mislim da će pametni satovi prije izumrijeti nego mehanički. Mehanički satovi idu polaganom uzlaznom putanjom, dok tehnologija često vodi do zasićenja. Također, sve više mladih ulazi u vintage svijet, što pokazuje da interes za mehaničke satove ne jenjava. Vjerujem da će moderni gadgeti s vremenom konvergirati u jedan uređaj, dok će mehanički satovi ostati simbol trajne vrijednosti i statusa.
–To sam te zaboravio pitati na početku, koji je tvoj prvi brend i model preko kojeg si se zaljubio u satove?
-I dan danas mi je to jedan od najomiljenijih brendova u tom svijetu, Vacheron. Obožavam ih. Sjećam se dok sam radio u Osiguranju Triglav, kad sam završio fakultet, na mom stolu su bili zalijepljeni satovi. Bila je jedna stara Daytona 6241 i pored nje jedan Vacheron Historiques 1921. Ta dva sata su mi stajala na stolu i svaki radni dan sam gledao u njih. Bili su mi nešto što želim imati i dan danas. Prije svega, Vacheron je brend koji volim i poštujem. To je brend koji postoji od 1755. godine.
Kolaboracije i trendseteri
–Što misliš o kolaboracijama između brendova poput Omege i Swatcha i koja bi dva brenda trebala ostvariti suradnju te napraviti zajednički model?
-Podržavam kolaboracije. Mislim da je Swatch grupacija namjerno napravila ovu kolaboraciju kako bi promovirala Speedmaster Moonwatch koji je imao jako lošu prodaju. I dan danas, poslije te kolaboracije, nakon više od 3 godine, Moonwatch se prodaje jako dobro. Omega svako malo izbaci neki sat. Swatch je imao i neuspješne kolaboracije, poput one s Blancpainom. Time and Tide je sada odradio kolaboraciju s Tag Heuerom, savršen sat, praktički jedan od boljih od Taga ove godine. Kolaboracije su dobre za svijet satova. Također, mogao sam vidjeti kolaboraciju između Mosera, luksuznih satova, i Studio Underdoga koji radi pristupačne satove. To su dva sata koji idu u paketu i prelijepi su. To su dvije firme koje nisu u istoj grupaciji. Smatram da kolaboracije mogu donijeti samo dobro. Ako bih mogao odlučiti tko bi išao u kolaboraciju, volio bih vidjeti Swatch s Cartierom u nekoj suradnji, čisto jer je Swatch jako prilagodljiv zbog plastike i raznih boja s kojima radi.
–Smatram da treba malo prodrmati brendove s kolaboracijama. Neki od njih su se uspavali te iz godine u godinu izbacuju praktički iste satove. Primjerice, Omega je jedan od tih uspavanih brendova.
-Omega je definitivno, poslije Breitlinga i možda Rolexa, najpopularniji brend. Omega stagnira jer ima politiku izdržavanja dva modela, Seamaster i Speedmaster. izvan toga, ne rade značajno na proširenju kolekcije, a i kada rade, to nije drastično drugačije. Mislim da će morati raditi slično kao što su napravili s bijelim brojčanikom i Speedmasterom. Bijeli brojčanik je bio rezerviran za bijelo zlatno kućište i za limitiranu seriju te za Aljaska projekt. No, to su svejedno napravili i dobili ogromnu potražnju. Tako da Omega ide u dobrom smjeru, a ove godine su im novi modeli sjajni.
Globalna kretanja u svijetu satova
–Možeš li komentirati važnost dalekoistočnog tržišta za brendove u svijetu satova?
-Tokom Covida prodavali su nenormalnu količinu satova, ali su ove godine zabilježili pad od nekih 15-20 posto prodaje. To je za bilo kakvu veliku kompaniju ogroman gubitak. Međutim, vidimo da to nije bilo toliko održivo i sada se prilagođavaju tržištima, što mi je drago.
–Danas su mikrobrendovi jako popularni. Koji su ti zapeli za oko?
-U zadnje vrijeme ih jako istražujem te bih istaknuo neke. Smatram da su neki od njih trendseteri u svijetu satova. Primjerice, Baltic, francuski mikrobrend, koji bih istaknuo. Posjedujem njihov MR01 i zadovoljan sam tim satom. Oni su potaknuli hype Salmon brojčanika. Od tada su svi manji brendovi počeli raditi brojčanike boje lososa, pa čak i neki veći brendovi kao što su Rado, Citizen i Maurice Lacroix. Također, stavili su i kamene brojčanike, što je isto krenulo od njih. Imamo mikrobrend Denison, koji dođe oko 500 eura i ima lapis lazuli brojčanik. Nema razloga zašto ga netko ne bi kupio pored etabliranih brendova. Također imamo mikrobrend Furlan Marri, koji za razliku od Baltica, koji nažalost nemaju količine, ima i dostupnost i količine. Sve u svemu, smatram da su mikrobrendovi next big thing.
Mladi ljudi i osobne motivacije
–Da te pitam, ti si jako mlad, pokrenuo si nešto sam, pokazao si mladim ljudima da se može. Inspiracija si mnogima. Smatraš li da su mladi možda malo pasivni u našoj regiji što se tiče pokretanja novih poslova i projekata?
-Mislim da jesu i smatram da nas kao društvo to treba zabrinuti, nas sve u regiji. Prije neki dan bio sam s društvom u Münchenu i u povratku smo to baš komentirali. Raspravljali smo o tome pokreću li ljudi biznise i imaju li u sebi taj pogon. Moji kolege su rekli da smatraju kako mladi ne pokreću nove poslove i razuvjerili su me jer sam do tada smatrao da pokreću. Međutim, samo sam se okružio ambicioznim ljudima, koji vole biti samostalni. Dosta ljudi je letargično i imaju samo plaću i to je to. Malo je ljudi koji žele raditi nešto svoje i riskirati. Ja sam se odvažio da se uputim u nešto o čemu sam znao jako malo i danas, 5 godina kasnije, družim se s vodećim ljudima u toj industriji.
–Hvala ti puno na intervjuu. Za kraj imam još jedno pitanje: što je sljedeće za tebe i za tvoju stranicu Sat na Ruci?
-Cilj nam je proširiti se na ostale zemlje bivše Jugoslavije, kao medijska kuća. Cilj nam je što više približiti svijet satova ljudima, a pogotovo mladima koji će onda postati novi kupci u bliskoj budućnosti. Također idemo u smjeru prodaje. Za 2025. godinu imamo cilj postati mjesto za kupovinu sata. Dakle, online shop na kojem će kupac moći pročitati o satu i onda ga izabrati. To će biti brendovi koje ljudi nisu imali priliku vidjeti na ovim prostorima.
Luka Botteri
Novi broj časopisa Satovi i Nakit potražite na kioscima ili na ga naručite na linku
