U novom nastavku našeg feljtona dr.sc. Vesna Lovrić Plantić piše o schwarzwaldskom urarstvu koje se razvilo u planinskim krajevima srednje Europe.
U planinskim krajevima srednje Europe, naročito u Schwarzwaldu, jugoistočnoj regiji Njemačke, te u švicarskim Alpama, razvija se urarska produkcija zasnovana na obradi drva kojega u tim krajevima ima u izobilju. U početku (krajem 17. i početkom 18. stoljeća) satovi su se izrađivali kao kućna radinost samo zimi kada su svi prometni pravci bili blokirani snijegom, međutim, već sredinom 18. stoljeća u Schwarzwaldu se razvila značajna urarska produkcija.
Drveni dijelovi
Osnovno obilježje schwarzwaldskih i njima srodnih satova iz švicarskog Davosa je da su svi dijelovi kućišta i mehanizma bili izrađeni od drva, naravno izuzimajući one koji su nužno morali biti metalni (zatici, pločice na vretenastoj zaprečnice, zvono). Satovi su bili predviđeni za vješanje na zid, gotovo u pravilu su imali pogon na utege i morali su se navijati svaki dan (imali su, naime, tridesetosatni mehanizam). Utezi su sve do kraja 18. stoljeća bili obješeni o konopac, a tek od tada o lanac. Prvi utezi bili su kameni, zatim stakleni cilindri ispunjeni pijeskom, nakon toga željezni. Relativno velik broj satova imao je dodatnu funkciju izbijanja točnog vremena ili budilicu. Oboje se označavalo udarcima na zvono učvršćeno na gornju ploču. Zanimljivo je da su schwarzwaldski satovi iz prve polovice 18. stoljeća imali zvona izrađena od stakla. Naime, u regiji je postojala značajna proizvodnja stakla.
Više u novom broju Satova i nakita br.30.
